U skladu sa novom evropskom regulativom, BP je nadogradio politiku privatnosti i korićenja kolačića. Kolačiće upotrebljavamo kako bismo vam omogućili korišćenje naše online usluge, što bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost naših web stranica, prikaz reklamnih sadržaja i ostale funkcionalnosti koje inače ne bismo mogli pružati. Daljim korišćenjem naše web stranice, saglasni ste sa korišćenjem kolačića. Više informacija
Nekada su se menadžeri birali i unapređivali na osnovu njihove sposobnosti da upravljaju i procenjuju učinak zaposlenih koji bi mogli da izvrše određeni skup zadataka. Ali tri ometajuća, transformativna trenda predstavljaju izazov za tradicionalne definicije uloge menadžera: normalizacija rada na daljinu, automatizacija i promena očekivanja zaposlenih. Ova tri trenda kulminirala su u novoj eri upravljanja gde je manje važno videti šta zaposleni rade, a važnije razumeti kako se osećaju. Da bi bili uspešni u novom okruženju, menadžeri moraju imati empatiju u ulozi vođe. To će zahtevati od organizacija i njihovih funkcija za ljudske resurse da razviju veštine svojih menadžera, probude njihovo razmišljanje za upravljanje na nove načine i stvore kapacitete širom organizacije koji će omogućiti ovu promenu. Autori predstavljaju holističku strategiju koja ulaže podjednako u sve tri strategije.
Karantinske dane dobrom delu planete ulepšao je dokumentarni serijal „Poslednji ples“, posvećen čuvenom Majklu Džordanu i njegovim isto tako čuvenim Čikago bulsima iz devedesetih godina prošloga veka. Serija sa 10 delova je retrospektiva od 1984. kada je Majkl Džordan ušao u NBA do 1998. godine.
Iskustvo rada s korporacijama u ICT Hubu nam govori da i u Srbiji definitivno dolazi do promena u načinu razmišljanja velikih, uspešnih kompanija. Dolaze nam spremne da razgovaraju o inovacijama, da budu više nalik startapima. Sve više shvataju da je to jedini način da ostanu konkurentne i u vremenu koje dolazi. Tačnije – da je to vreme zapravo već došlo.
The Toyo Cork Kogyo Company, osnovana 1920. godine u Hirošimi, Japan, koristila je ime „Mazda“ za svoj prvi kamion sa tri točka, proizveden 1931. godine. Osnivač kompanije Jujiro Matsuda odabrao je reč „Mazda“ jer je to bilo ime Zoroastrijanskog boga dobra i svetlosti. Rad na maloj limuzini počeo je kasnih 30-ih godina prošlog veka, ali razvoj je zaustavljen, kako bi kompanija mogla da se prilagodi japanskim ratnim naporima. Nakon Drugog svetskog rata i obnove koja je sledila, kompanija je preusmerila svoje snage na razvoj i proizvodnju automobila.
„Žene su najfascinantnije između 35. i 40. godine, nakon što pobede u nekoliko trka i znaju kako da se usmere. Budući da većina žena „nikada ne pređe 40-tu“, maksimum fascinacije može da se nastavi u nedogled...“