U skladu sa novom evropskom regulativom, BP je nadogradio politiku privatnosti i korićenja kolačića. Kolačiće upotrebljavamo kako bismo vam omogućili korišćenje naše online usluge, što bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost naših web stranica, prikaz reklamnih sadržaja i ostale funkcionalnosti koje inače ne bismo mogli pružati. Daljim korišćenjem naše web stranice, saglasni ste sa korišćenjem kolačića. Više informacija
Kako formirate nove navike kada ste iscrpljeni? Ključno je da počnete od malih stvari, da zauzmete nežan pristup koji obuhvata čitavu vašu ličnost za dugoročne promene. Prvo, počnite uspostavljanjem redovne navike spavanja, od odlaska u krevet u isto vreme do buđenja u isto vreme. Zatim poradite na svojoj ishrani. Ciljajte na više vode i identifikujte navike u ishrani zbog kojih se osećate da imate više energije i da ste manje iscrpljeni. Zatim uključite neku vežbu, bilo da se radi o redovnom kardio treningu ili dodavanju nekoliko vežbi i koraka u radnom danu. Kada uspostavite ove zdrave navike, možete se proširiti na druge. Radite na jednoj novoj navici u isto vreme i prihvatajte je polako i postojano.
U nekim industrijama slabo tržište rada ostavilo je kandidate sa manje opcija i manje poluga, a poslodavce da su bolje pozicionirani i da diktiraju uslove. Oni koji su nezaposleni, ili čiji trenutni posao deluje klimavo, dodatno su smanjili svoju pregovaračku moć. Međutim, složenost tržišta rada stvara mogućnosti da ljudi pregovaraju o uslovima zapošljavanja. Pregovori su najbitniji kada postoji širok spektar potencijalnih ishoda.
Ovo su izazovna vremena da ostanete energični i optimistični. Autor nudi četiri saveta kako biste vas i vaše kolege učinili optimističnijim: 1) Insistirajajte na dobro obavljenim zadacima, ali ostavite malo slobodnog prostora 2) ohrabrite ljude da započnu rešavanje problema,a onda ima dajte prostora da se tme pozabave 3) Ne zagovarajte samo nove ideje; ojačajte lične odnose; i 4) Da biste se suprotstavili toliko lošim vestima, svaku dobru vest podelite sa svima.
Tokom istorije, ljudi nisu imali veliku potrebu za upravljanjem svojom karijerom - rođeni su na „odredištu“ svog života ili su pak očekivali da kompanija odredi put njihove karijere. Ali vremena su se drastično promenila. Danas svi moramo naučiti da upravljamo sobom.
Kada razmišljate šta sve treba da uradite, uglavnom smatrate da je nabolje napraviti spisak obaveza ili takozvanu “to do” listu. Kako piše Fast company, Leonardo da Vinči i Bendžamin Frenklin su takođe pravili svoje liste obaveza, stoga su verovatno dobar način organizacije.