U skladu sa novom evropskom regulativom, BP je nadogradio politiku privatnosti i korićenja kolačića. Kolačiće upotrebljavamo kako bismo vam omogućili korišćenje naše online usluge, što bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost naših web stranica, prikaz reklamnih sadržaja i ostale funkcionalnosti koje inače ne bismo mogli pružati. Daljim korišćenjem naše web stranice, saglasni ste sa korišćenjem kolačića. Više informacija
Inflacija je bolna za firme, kupce, zaposlene i društvo. Ali pažljivo proučavanje perioda „hiperinflacije“ ukazuje na načine na koje se firme mogu prilagoditi. Kompanije posebno treba da razmisle o tome kako da menjaju cene redovno i jeftino — jer stalne promene cena na kraju mogu biti veoma, veoma skupe. I trebalo bi da razmotrite kako da saopštite te promene cena kupcima. Pružanje jasnoće i predvidljivosti može povećati poverenje potrošača i dugoročno pomoći firmama.
Ublažavanje panike tokom krize može minimizirati narušavanje ekonomske neizvesnosti. Ključ za ovo je fokusiranje na rizične grupe kupaca. Ne samo da je zadržavanje manje ranjivo od akvizicije na kratkoročne promene loše ekonomije, već i pravilo da košta pet puta više da se pridobije novi kupac nego da se zadrži postojeći postaje još ekstremnije u krizi.
Kupci koji brendu daju visoke ocene poverenja imaju tri puta veću verovatnoću da će ga se pridržavati zbog greške. Osamdeset osam procenata kaže da je veća verovatnoća da će ponovo kupovati od tog brenda, a 62% će kupovati skoro isključivo od tog brenda. Autori su razvili jednostavnu anketu sa četiri pitanja koju svaki brend može da koristi za merenje – i poboljšanje – svog nivoa poverenja potrošača. Ovde objašnjavaju kako to funkcioniše i nude primer kako ga je The Wall Street Journal koristio u praksi.
Rana Forhoohar, kolumnista Fajnenšel tajmsa, zastupa manje globalne, više lokalne lance snabdevanja. Po njenom mišljenju, poslednjih nekoliko decenija globalizacija nije uspela za većinu ljudi. I više lokalizovane ekonomije mogu da obezbede veću otpornost, više održivosti i manje nejednakosti.
Teško je smisliti reč koja izaziva više reaktivnosti i oduzima više poverenja iz razgovora nego „ali“. Obratite pažnju koliko često to čujete (i izgovorite) kada pregovarate ili se svađate. Obratite pažnju na to kako ova jedna reč menja ton u trenutku. Da bi sprečio štetu koju „ali“ nanosi, autor nudi tri trika: 1) Fokusirajte se na ono što je rečeno pre „ali“, 2) Zamenite „ali“ radoznalošću i 3) Zaustavite se pre „ali“. Svaki od ovih poteza zahteva hrabrost, strpljenje i praksu — a povraćaj ulaganja je impresivan.